Miomiris nautičkog novinarstva tijekom Viške regate

Published on

IMG 9308 copyPonedjeljak je idealan dan za čitanje subotnjih novina, pogotovo ako je to ponedjeljak nakon Viške regate. Na Visu, kao i na svakom otoku koji nije baš blizu kraju, friške novine stižu tek popodne...pa jutarnji ljubitelji tiskovina na škoju uvijek čitaju novine koje su na kopnu već u starome papiru. Listajući preko tema koje su mnogima znatno zanimljivije od uobičajenih nautičkih (i)stina oko kojih se medijski plovi; valova, sunca i dalmatinskoga ponosa, naletih na nevjerojatno inspirativan članak.

Glasajte za Nevena

Published on

Malo je onih koje sebe smatraju jedriličarkom ili jedriličarem a da nisu barem jednom jedrili na JOD 35. Jeanneau One Desing je ta famozna kratica, a na floti od 12 jedrilica koja je bila u vlasništvu ACI-ja od sredine devedesetih jedrila je čitava domaća jedriličarska obitelj. Reprezentativci, olimpijci ali i rekreativci amateri, naprosto svi slojevi jedriličarskih znanja u društvu imali su priliku jedriti na jedrilicama u vlasništvu najpoznatije nutičke državne firme.

Jadranska regata 2018. - U raljama bonace i turizma

Published on

IMG 986812. izdanje Jadranske regate obilježila je proljetna bonaca. Samo dvije najveće jedrilice presjekle su liniju cilja – Adriatic Europa sa Dušanom Puhom za kormilom nakon 43 sata jedrenja uplovila je u Vis pobijedivši po drugi put Jadransku, dok je Dušanu kao kormilaru ovo sada već četvrta pobjeda.

Kurs kako jugo nalaže

Published on

pektorovicVeliki motorni brodovi obično plove tamo gdje kapetan želi. Što je brod veći to bolje, manja je vjerojatnost da će neke banalnosti poput uobičajenih prirodnih pojava ometati željeni kurs. Baš zato iz jedriličarske perspektive većinom plovila upravljaju šoferi koji vrte volan gdje god hoće. To su čak slobodniji šoferi od onih cestovnih, tamo na kopnu barem je cesta ograničenje koje treba pomno pratit, na moru, osobito otvorenome, nema ograničenja. Kapetani velikih čeličnih lađa uglavnom veselo plove pravo tamo gdje žele, mareći jedino za spremnik goriva, i ponešto na ostale motorne kolege, jedrilice, sup-ove i kajake ne doživljavaju, baš kako priliči jakima i moćnima da ne mare za slabe i nemoćne.

Ma što radite zimi?

Published on

Pitanje iz naslova ovoga teksta je uobičajeno pitanje domorocima od strane turista i onih koji se tako ne osjećaju kada pohode periferiju, osobito izolirane i daleke otoke.
Naravno da je to pitanje glupo do bola, ali glupo je i centralizirano društveno uređenje, pa se ipak centralistička glupost veselo legitimira na periferiji kao nešto normalno.
Dok otoci za središnjice i njihove žitelje predstavljaju zimi samo sjećanje na ljeto koje je prošlo i koje će ponovo doći, na periferiji ipak žive ljudi i djeca sa svojim uobičajenim civilizacijskim potrebama tijekom čitave godine.

Unija koja razdvaja – Piratski zaljev

Published on

Ruza militantnaČiji je Piranski zaljev? Za jedriličare zdrave pameti ovo je pitanje vrlo jednostavno – Piranski zaljev je u "vlasništvu" jadralnog kluba Pirat iz Portoroža. Tako je već dugi niz godina, još od drugoga svjetskoga rata. Seleći se u svojim početcima između Portoroža i Pirana klub se od 1965. nalazi na istoj lokaciji. Dakle prije više od sedamdeset godina piranski zaljev je postao piratski zaljev – tko misli drugačije prije svega nije jedriličar, već nešto Drugo. To drugo nije predmet rasprave ovoga teksta, ovo je pogled na nepostojeću problematiku granice na moru iz internacionalnoga jedriličarskoga kantuna.

Ironijski odmak kao preduvjet samačkih jedrenja

Published on

Sveti nikadMnogima, nažalost, disciplina dobro dođe. Neki, na svu sreću, ipak jasnije shvaćaju ovu socijalnu kategoriju, ograničavajuću po osobnost, ali često blagotvornu po izvršnu efikasnost. Disciplina obično proizlazi kao vrlina u hijerarhijski organiziranim društvima. Brod je kontekst unutar kojeg organizacija prirodno iznjedri sustav koji najčešće predstavlja školski primjer hijerarhijske strukture odnosa moći, zapovjedne odgovornosti, kao i prenošenja zapovjedi. Do raspada visoko strukturiranih odnosa na brodu dolazi rijetko. Taj fenomen možemo promatrati jedino onda kada se brod nalazi na sidru, u škveru, na remontu, ili na mrtvome vezu.

Prvić Šepurine u raljama krupnoga kapitala – Inicijativa protiv marine

Published on

Prvić ŠepurinePrije petnaestak ili više godina, tijekom ležerne šetnje mjestom Prvić Šepurine iznenadio me izvrsno očuvani i friško njegovani spomenik NOB-a. Vrlo zanimljivo, osobito kada znamo da je danas u Vodicama sasvim druga priča, tamo je postavljen spomenik žrtvama jugoslavenskog komunizma... Inače sam usamljeni pobornik ne uništavanja spomenika, ali baš svih, ja bi to sve ostavio; od druga Staljina do Benita, neka svi stoje dok ih kiša ne ispere iz povijesti ali ne i mi koji sada živimo. Nama svima živima baš svi ti spomenici danas trebaju....

Quo vadis Slobodane Velikiću?

Published on

slobodan velikic mini transat 2017Quo vadis Slobodane Velikiću? Di će Dado? Pitala se mnogobrojna publika minitransata u rano jutarnjim satima ispijajući kave u svojim uredima. Što se dogodilo Dadotu i zašto je njegov kurs oko Cabo Verdskog otoka Santo Antao vrlo rastrošan u omjeru prevaljenih milja i prijeđenoga korisnoga puta. Radna hipoteza je jednostavna – Dado je zaspao. Da bi saznali pravu istinu moramo, kao i do sada, pričekati Sisin dolazak u cilj...

Na dan Mrtvih preko Atlantika

Published on

vedran i dado pijuStart druge, prekooceanske etape regate miniTransat zbiti će se danas, na dan mrtvih, svi svete ili jednostavnije prvog dana mjeseca studenog. Las Palmas de Gran Canaria poprište je starta druge etape. Naši dečki, Vedran Kabalin i Slobodan Velikić, nakon uspješno završene prve etape spremni su za svoj prvi prelazak Atlantika. Cilj druge etape nalazi se u toplim Karibima, točnije ispred Le Marin bay na francuskom otoku Martinique.

Vedran Kabalin izvrstan 17. u cilju prve etape minitransat-a

Published on

vedran kabalin u cuilju druge etape mini transataVedran Kabalin je uspješno završio prvu etapu regate miniTransat, na ruti od francuskog grada La Rocchelle do španjolskog Las Palmas-a. Nakon 10 dana 12 sati i 32 minute provedenih na moru Vedran je prošao ciljem kao 17. natjecatelj u klasi serijskih jedrilica u konkurenciji od 56 jedriličarki i jedriličara. Spomenimo i desetak znatno bržih prototipa koji su ostali Vedranu po krmi, kao i činjenicu da je nakon 10 i po dana jedrenja, te prijeđenih 1350 nautičkih milja Vedran zaostao za prvom jedrilicom u cilju samo 9 sati i 8 minuta, što sve skupa dovoljno govori o ovom velikom uspjehu kostrenskog, riječkog, lošinjanskog pa naposljetku i hrvatskog jedriličara...