Lastovski poklad: Anarhija na pučinskom škoju

Napisao/la Lari Lulić Published on .

 lastovo017

Navlačenje slamnatog lutka na užetu razvučenom preko cijelog mjesta uz glasno odobravanje gomile, ritualni plesovi oko istoga uz obilje pića i hrane, te konačno nabijanje na kolac i paljenje, sve uz zvuk crkvenih zvona – samo je veliki finale lastovskih pokladnih običaja koji su prije par dana počeli na tom pučinskom otoku. 'Pokladi na Lastovu vrijeme su zabave, opuštanja i bježanja od društvene i vjerske stege, prvi put spominju se u Lastovskom statutu iz 1310. godine, a u današnjoj formi održavaju se od 1483., kada su turski gusari Katalani opsjeli Korčulu i zaprijetili Lastovu' – stoji na web stranici Lastovskog poklada.

lastovo014

Lastovci su zatočili katalanskog glasnika koji je došao tražiti predaju otoka, a kada je pred škoj došla gusarska flota, mještani su, predvođeni lokalnim popom, pobjegli na brdo Hum, te se – u nedostatku boljeg rješenja – počeli moliti Bogu. Gospodin je uslišio njihove molitve i učinio veliku neveru koja je potopila katalansku flotu. Buletu je platio i nesretni glasnik, kojega su Lastovci, koliko se može razumijeti, prvo mučili, a kasnije nabili na kolac i spalili.

Lastovski poklad je – tvrde očevici – najživopisnija karnevalska manifestacija u Hrvatskoj, koju uistinu vrijedi vidjeti. Marljivi dokumentarist hrvatske kulturne baštine Robert Matić bio je naravno već na Lastovu. Evo što je snimio: