ŠIPANSKA LUKA - Osamljeni biser nadomak Dubrovnika

Published on

 

SIPANSKALUKA5

Otok Šipan stoljećima je zbog plodnoga tla, ljepote krajolika, zaštićenosti od vjetrova i blizine Grada bio omiljeno mjesto ladanja dubrovačke vlastele, što ga je u velikoj mjeri obilježilo do današnjih dana. Jer čim stupite na Zlatni otok, kako ga još zovu, prvo ćete, uz bujnu, gotovo tropsku vegetaciju, zamijetiti raskošnu arhitekturu starih vlastelinskih ljetnikovaca i vila, koje i danas, premda neke u oronulom stanju, svjedoče da se na tome prostoru nekada živjelo bogato i dobro, te da su dubrovački gospari pri uređenju svojih ljetnih rezidencija itekako imali smisla i sluha za mediteransku estetiku i racionalan urbanizam. Upravo taj fini aristokratski 'štih', s patinom staroga vremena Šipanu daje posebnu notu, koja je tamo ostala sačuvana kao na rijetko kojemu drugom jadranskom otoku. Dojam o odolijevanju promjenama tim je izrazitiji što je taj u nizu Elafitskih otoka do današnjih dana ostao pošteđen masovnog turizma i svega, mahom negativnoga, što on donosi.

SIPANSKALUKA12

Šipan je najveći u otok Elafitskog arhipelaga i najplodniji među njima, jer se bogato polje, zaštićeno brežuljcima, prostire cijelom njegovom duljinom, spajajući dva veća naselja - Suđurađ, u kojemu je i trajektna luka, na jugoistoku, te Šipansku luku, na jugozapadu. Otok površine 16 četvornih kilometara dug je 9 km, a širok između 1,5 i 3 km, dok je od dubrovačke luke u Gružu udaljen oko 7 kilometara, odnosno, u prijevodu - oko 45 minuta vožnje trajektom. Osim maslina, na otoku je obilje rogača, vinove loze, mandarina, naranača, smokava i šipka, ali zbog velikog odljeva stanovništva tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, polja su u nekoliko posljednjih desetljeća poprilično zapuštena i na njima danas, umjesto poljoprivrednih kultura prevladavaju makija i alepski bor.

SIPANSKALUKA2

Na Šipanu je, naime, još krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća živjelo gotovo sedam tisuća ljudi, a bilo je zasađeno više od 350.000 stabala maslina, dok je danas stalno naseljenih 'Šipanaca' samo 450, otprilike petnaesti dio nekadašnjega stanovništva! Jer, Dubrovnik, koji se upravo od šezdesetih do 1990. intenzivno razvijao kao turističko, trgovačko pa dijelom i industrijsko središte, apsorbirao je radnu snagu ponajprije iz neposrednog okoliša, lišavajući poljodjelstvo i ostale tradicionalne djelatnosti radnih ruku. Od Suđurđa do Šipanske luke vodi uska, pet kilometara dugačka cesta, na kojoj čak ni u ljetnim mjesecima gotovo nema prometa. Turistička infrastruktura jedva da postoji - jedini je otočki hotel 'Šipan', u Šipanskoj luci, s 84 sobe i 160 postelja, uistinu reprezentativno i luksuzno hotelsko zdanje, nastalo preuređenjem tvornice maslinova ulja 1979. godine, koje je nedavno većim dijelom obnovljeno. Osim njegovih postelja, u privatnom smještaju turistima i namjernicima na raspolaganju je - u spomenutim dvama mjestima - još svega stotinjak mjesta, pa stoga i ne čudi što na otoku nema klasične turističke najezde. To je u neku ruku i dobro, jer odlučite li se potražiti privatni smještaj u Šipanskoj luci, proći ćete vrlo jeftino, a pritom možete odsjesti u jedinstvenom ambijentu stare renesansne kuće smještene na rivi, u kojoj vas srdačni domaćini neće tretirati kao stranca, nego kao uistinu dobrodošla gosta.

SIPANSKALUKA6

Obala uvale u Šipanskoj luci dulja je od dva kilometra i izvrsno je zaštićena od većine vjetrova, a posebice juga, pa su joj stoga najčešći i najvjerniji posjetitelji upravo nautičari, tim više što se Šipan nalazi na poznatoj čarteraškoj transverzali Hvar-Korčula-Mljet-Dubrovnik. Privezište u Šipanskoj luci ima svega desetak vezova i jedno je od najjeftinijih na Jadranu - po metru broda naplaćuje se deset kuna i k tomu još šest kuna po osobi na brodu, a tamo će vas, dok 'akoštajete', po svoj prilici dočekati ljubazni lučki radnik Braco, kojega je lako prepoznati jer je, sa svojih 2.10 m, najviši žitelj Šipana. Usprkos malom broju vezova, u Šipanskoj se luci ljetnih mjeseci zna na sidru natiskati i stotinjak brodova i jahta, što zbog dobre zaštićenosti, što zbog doista jedinstvene atmosfere i izvrsne gastronomske ponude po kojoj je Šipanska luka nadaleko poznata.

SIPANSKALUKA11

Tu su, naime, smještena čak četiri vrsna restorana: Pjat, Taverna Tauris, Taverna kod Marka i Taverna More. Izvrsne - mahom riblje - domaće specijalitete imali smo prilike kušati u Taverni Tauris, koju vode Miroslav Ivanković i njegov brat Baldo, kuhar koji je 28 godina pekao zanat na brodovima po svim morima svijeta. Riječ je o tipičnoj obiteljskoj konobi u kojoj ćete bez greške uvijek naći svježu ribu što se dnevno nabavlja od domaćih ribara, jednako kao i rakove i školjke iz šipanskog akvatorija. Lešada od zubaca što ju spremaju Ivankovići, ili, primjerice, pečena škarpina garnirana domaćom blitvom, te maštovito pripremljene marinade i buzare, doista su prave gastronomske poslastice koje svakako valja kušati, te naravno, zaliti domaćim vinom.

SIPANSKALUKA9

U šipanskome akvatoriju i na potezu prema obližnjima Mljetu i Pelješcu još uvijek ima ribe, i to probranih vrsta, ali se ribarenjem danas tamo profesionalno bave samo trojica ljudi. Jedan od njih je Stjepo Dobud, kojega se svakoga jutra u zoru može vidjeti na rivi dok iskrcava ulov. - Nekoć je ribe bilo zamjetno više, bila je u mjestu i tvornica sardina, a sada srdele više uopće nema, samo inćuna. A s ribom je kao na lutriji, nekad je dobiješ, a nekad i ne. U sezoni uglavnom sve prodamo restoranima na Šipanu, a tijekom zimskih mjeseci ulov ide na ribarnicu u Dubrovnik. Težak je to kruh, ali meni druge nema - kaže Stjepo, najstariji šipanski ribar, koji ribari Grebenovim Maestralom, kojega je sam produljio za metar i pol.

SIPANSKALUKA3

Za šetnje mjestom naišli smo na članove zagrebačkoga ronilačkog kluba Geronimo, kojima je Šipan već četiri godine stalna ljetna baza. Kako su nam rekli, taj su otok odabrali zbog doista fascinantnog podmorja, budući da je oko većega dijela Šipana, a posebice s pučinske strane, već na pet metara od obale više od 50 metara dubine, dok podmorje obiluje grebenima, špiljama, potopljenim brodovima, amforama i sarkofazima. U tamošnjem su akvatoriju olupine dvaju izvrsno očuvanih antičkih brodova, a jedna od ronilačkih atrakcija je i talijanska torpiljarka, na lokaciji kod Crnih seka. Zanimljivo je da se radi o brodu kojim je, kada je kapitulirala fašistička Italija, Dubrovnik napustila okupatorska elita - visoki oficiri, te protalijanski orijentirani dubrovački uglednici i političari... navodno s mnogo novca i drugoga blaga. Ali, otkrivši brod u bijegu, na nj su se obrušili njemački avioni i trajno ga 'usidrili' nedaleko od Šipana.

SIPANSKALUKA7

Uz spomenuti hotel, središtem Šipanske luke dominira raskošna, premda danas prilično oronula vila obitelji Stjepović - najbogatije šipanske familije, koja je imetak stekla u Čileu. U vlasništvu te obitelji gotovo je pola otoka, među ostalim i prekrasni ljetnikovac između Šipanske luke i Jakljana - otočića na kojemu se nekada nalazilo dječje odmaralište, a koji je danas na prodaju. Za kupovinu je, navodno, zainteresiran i židovsko-ruski mogul Roman Abramovič... Međutim, krupne su investitore od ulaganja, 'pripitomljavanja' otoka i gradnje na njemu dosad obranili nesređeni vlasnički odnosi i birokracija, ali je sada izvjesno da će se upravo na potezu od Šipanske luke do ljetnikovca obitelji Stjepović početi graditi veliko naselje s luksuznim apartmanima. Koliko će ta gradnja i urbanizacija koristiti, a koliko štetiti Šipanu, ostaje da se vidi, ali jedno je sigurno - otok nakon toga više nikada neće biti onaj usnuo u ljepoti svoje romantične osamljenosti.

SIPANSKALUKA8

 

Šipanska Luka - fotogalerija:

Napisao: Lari Lulić

Snimio: Robert Matić

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Komentari   

 
+2 # Ljube 2013-09-12 22:04
Predivne fotografije SVAKA ČAST
Odgovori | Odgovori s citatom | Citat | Prijava administratoru